Tekućice

Porječje je područje kojim teče rijeka te prostor oko svih njenih pritoka. Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona, a u Europi rijeka Volga.

Jednostavni protočni ili riječni režimi su oni koji dobivaju vodu samo iz jednoga izvora npr. snijega, leda ili kiše. Složeni riječni režim imaju one tekućice koje vodu dobivaju iz dva izvora npr. rijeke koje imaju snježno-kišni režim većinu vode dobivaju iz snijega, ali manji dio iz kiše.

Hrvatske rijeke otječu prema prema dva mora, a to su Crno more i Jadransko more. Tako možemo reći kako hrvatske rijeke u Panonsko-peripanonskoj i dijelu Gorske Hrvatske imaju crnomorski slijev, a ostatak rijeka ima jadranski slijev.

Voda se kroz korito giba pod utjecajem sile teže. Sila teža je sila koja privlači sve ljude i stvari na površini Zemlje prema središtu Zemlje.

Razina vode u koritu tekućice naziva se vodostaj. Vodostaj se obično izražava u centimetrima, a mjeri se uglavnom pomoću vodomjerne letve

Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Hrvatske rijeke otječu prema prema dva mora, a to su Crno more i Jadransko more. Tako možemo reći kako hrvatske rijeke u Panonsko-Peripanonskoj i dijelu Gorske Hrvatske imaju crnomorski slijev, a ostatak rijeka ima jadranski slijev.

Riječni režim je način na koje se rijeka opskrbljuje vodom, odnosno možemo ga definirati kao kolebanje vodostaja tijekom godine. Riječni režim može biti kišni, snježni, ledenjački i mješoviti.

Protok označava količinu vode koja prođe riječnim koritom u određenoj jedinici vremena.

Delta je razgranato riječno ušće, a nastaje taloženjem materijala koje rijeka nosi i koji se talože pri samome ušću gdje rijeka usporava. Materijal koji rijeka nosi, a koji je uglavnom građen od mulja i pijeska je izuzetno plodan pa same delte se koriste za poljoprivredu. Primjeri rijeka s deltama u svijetu su: Neretva u Hrvatskoj, Nil u Africi i Mississippi u Sjevernoj Americi.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Prostor s kojega sve rijeke otječu prema oceanu, moru ili jezeru naziva se slijev. U Hrvatskoj rijeke dijelimo u dva slijeva, a to su slijev Crnoga mora i slijev Jadranskog mora.

Riječni režim je način na koje se rijeka opskrbljuje vodom, odnosno možemo ga definirati kao kolebanje vodostaja tijekom godine. Riječni reži može biti kišni, snježni. ledenjački i mješoviti.

Rijeke su u gornjem toku otječu brzo noseći mnogo nanosa sa sobom i pri tome dubi korito. U srednjem toku rijeka usporava i počinje se nanos taložiti. U donjem toku rijeke teku vrlo sporo i vijugaju i nose mulj i sitne čestice.

Amazona, Temza i Laba neke su od svjetskih rijeka koje imaju estuarij kao oblik riječnog ušća. S druge strane rijeka Nil ima jednu od najpoznatijih delti kao oblik riječnog ušća. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeka i istraži kakve oblike riječnog ušća imaju na primjer Dunav i Yangtze.

Estuarij je ljevkasto riječno ušće nastalo potapanjem donjeg toka rijeke. Estuariji su uglavnom uvučeni u kopno te su kao takvi pogodni za gradnju hidroelektrana jer nema većeg utjecaja valova. Neke od rijeka u svijetu s estuarijem su: Yangtze u Aziji, Amazona u Južnoj Americi i Temza u Europi.

Izvor je početak svake rijeke. Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Delta Neretve najpoznatija je delta neke rijeke u Hrvatskoj. Delta Neretve koristi se za poljoprivredu, a ponajviše za uzgoj agruma i lubenica. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa deltu rijeke Neretve.

Svaka tekućica ima svoje osnovne elemente, a to su: izvor, korito, ušće, obale i pritoke. Početak svake tekućice naziva se izvor, prostor kojim rijeka teče je korito, a ušće je mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, more ili ocean.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Estuarij je ljevkasto riječno ušće nastalo potapanjem donjeg toka rijeke. Estuariji su uglavnom uvučeni u kopno te su kao takvi pogodni za gradnju hidroelektrana jer nema većeg utjecaja valova. Neke od rijeka u svijetu s estuarijem su: Yangtze u Aziji, Amazona u Južnoj Americi i Temza u Europi.

Rijeke su u gornjem toku otječu brzo noseći mnogo nanosa sa sobom i pri tome dubi korito. U srednjem toku rijeka usporava i počinje se nanos taložiti. U donjem toku rijeke teku vrlo sporo i vijugaju i nose mulj i sitne čestice.

U tekućice ubrajamo rijeke i potoke. S druge strane u stajaćice ubrajamo jezera, močvare, bare i lokve.

Porječje je područje kojim teče rijeka te prostor oko svih njenih pritoka. Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona, a u Europi rijeka Volga.

Svaka tekućica ima svoje osnovne elemente, a to su: izvor, korito, ušće, obale i pritoke. Početak svake tekućice naziva se izvor.

Gledamo li od izvora prema ušću sve rijeke koje pritječu glavnoj rijeci s lijeve strane su lijevi pritoci, a one koje pritječu s desne strane su desni pritoci. Uzmimo za primjer rijeku Savu, njoj su desni pritoci rijeke Una i Bosna, a lijevi pritoci su Lonja i Orljava.

Prostor s kojega sve rijeke otječu prema oceanu, moru ili jezeru naziva se slijev. U Hrvatskoj rijeke dijelimo u dva slijeva, a to su slijev Crnoga mora i slijev Jadranskog mora.

Vodostaj je razina vode u riječnom koritu. Vodostaj je određuje vodokaznom letvom ili limnigrafom prema referentnoj nadmorskoj visini.

U tekućice ubrajamo rijeke i potoke. S druge strane u stajaćice ubrajamo jezera, močvare, bare i lokve.

Ušće je mjesto gdje završava tok rijeke, odnosno mjesto gdje se ona ulijeva u drugu tekućicu ili stajaćicu. Razlikujemo dvije osnovne vrste riječnog ušća, a to su delta i estuarij. Poneke rijeke kao npr. Okavango nemaju ušće jer presuše u dijelu toka.

Pritoci su rijeke koje se ulijevaju u veće rijeke. Gledamo li od izvora prema ušću sve rijeke koje pritječu glavnoj rijeci s lijeve strane su lijevi pritoci, a one koje pritječu s desne strane su desni pritoci. Uzmimo za primjer rijeku Savu, njoj su desni pritoci rijeke Una i Bosna, a lijevi pritoci su Lonja i Orljava.

Mjesto gdje završava tok neke tekućice naziva se ušće. Razlikujemo dva osnovna tipa ušća, a to su: delta i estuarij.

Mjesto gdje završava tok neke tekućice naziva se ušće. Razlikujemo dva osnovna tipa ušća, a to su: delta i estuarij.