Reljefna obilježja Primorske Hrvatske

Dinara ili Sinjal naziv je najvišeg vrha Hrvatske koji se nalazi na planini Dinari. Drugi najviši vrh u Hrvatskoj također se nalazi na Dinari, a naziva se Žrvanj.

Obalni reljef je oblik reljefa nastao radom mlata valova, odnosno abrazijom. Jadransko more nema jake valove pa oni nisu imali veći utjecaj na oblikovanje obalnog reljefa već je on oblikovan kemijskim i biogenim djelovanjem.

Dinara ili Sinjal naziv je najvišeg vrha Hrvatske koji se nalazi na planini Dinari. Drugi najviši vrh u Hrvatskoj također se nalazi na Dinari, a naziva se Žrvanj. Kategoriju od tri najviša vrha u Hrvatskoj zatvara Sveti Jure koji je najviši vrh Biokova. Pomoću svoga školskog atlasa pokušaj pronaći spomenute vrhove planina.

Velebit je najduža Hrvatska planina koja se proteže od prijevoja Vratnik na sjeveru pa do kanjona Zrmanje na jugu. Planina Velebit ujedno je i park prirode, a na samome Velebitu možemo posjetiti i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Paklenicu.

Učka i Ćićarija dvije su najveće planine u Istri. Učka je najviši vrh Istre s predivnim pogledom i specifičnom mikroklimom koja podržava rijetke biljne vrste, dok Ćićarija, sjeverni planinski predio, nosi naziv po starosjediocima Ćićima i poznata je po svojim netaknutim prirodnim ljepotama.

Ogoljele krške stijene s malo tla i vegetacije često se nazivaju i goli krš. Goli krš česta je pojava u Primorskoj Hrvatskoj, ali i širom Mediterana.

Najveće krške zaravni u Primorskoj Hrvatskoj su Zapadnoistarska i Sjevernodalmatinska. Krške zaravni u Istri su prekrivene plodnom crvenicom dok su one u Dalmaciji uglavnom slabo naseljene i ogoljele.

Mirna je istarska rijeka u čijem je poloju ostala očuvana Motovunska šuma. Osim u poloju MIrne, Motovunska šuma ostala je očuvana i u poloju rijeke Butonige koja se ulijeva u rijeku Mirnu. Pomoću školskog atlasa pokušaj pronaći Mirnu i Butonigu te prostor gdje se prostire Motovunska šuma.

U veljači 2021. godine Hrvatska je dobila novi park prirode, a radi se o Dinari. Dinara je najviša hrvatska planina s najvišim vrhom koji se zove Dinara ili Sinjal s visinom od čak 1831 metar. Potraži uz pomoć svoga školskog atlasa Dinaru i njezin istoimeni najviši vrh.

Naplavne ravnice u Primorskoj Hrvatskoj možemo naći uz rijeke Mirnu i Neretvu. Uz rijeku Mirnu nastala je Motovunska šuma, a uz rijeku Neretvu izuzetno plodna delta.

Naselja su se stvarala uz rubove polja u kršu jer su sama polja često plavila. Stoga se dna polja u kršu iskorištavaju za obradu.

Najveće krške zaravni u Primorskoj Hrvatskoj su Zapadnoistarska i Sjevernodalmatinska. Krške zaravni u Istri su prekrivene plodnom crvenicom dok su one u Dalmaciji uglavnom slabo naseljene i ogoljele.

Najvažnije zavala s poljima u kršu u Primorskoj Hrvatskoj su: Grobničko polje, Čepićko polje, Petrovo, Kninsko, Imotsko, Vrgorsko i Sinjsko polje.

Pobrđa su relativno gusto naseljena u odnosu na planinska područja koja su rijetko naseljena. Sama pobrđa u Dalmaciji su gusto naseljena.

Velebit je najduža Hrvatska planina koja se proteže od prijevoja Vratnik na sjeveru pa do kanjona Zrmanje na jugu. Planina Velebit ujedno je i park prirode, a na samome Velebitu možemo posjetiti i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Paklenicu.

Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Delta je oblik riječnog ušća. Sama delta je razgranato riječno ušće gdje se na ušću taloži materijal kojega nosi rijeka.

Ravni kotari su flišno poljoprivredno područje koje se nalazi u zaleđu Zadra. Fliš je vrsta sedimentnih stijena koja je po svojim svojstvima nepropusna te se može privredno vrednovati. Pronađi uz pomoć svoga školskog atlasa Ravne kotare te razmisli koje se poljoprivredne vrste uzgajaju u navedenom području.

Područje krša oskudijeva vodom zbog vapnenačke podloge. Sama vapnenačka podloga je vodotopiva pa veliki dio vode završi u unutrašnjosti.

Najznačajnije planine Primorske Hrvatske su: Učka, Ćićarija, Risnjak, Velebit, Dinara, Kamešnica, Svilaja, Promina, Kozjak, Mosor, Biokovo te Sniježnica. U unutrašnjosti još valja spomenuti Veliku i Malu Kapelu te Plješivicu.

Ogoljele krške stijene s malo tla i vegetacije često se nazivaju i goli krš. Goli krš česta je pojava u Primorskoj Hrvatskoj, ali i širom Mediterana.

Najveće krške zaravni u Primorskoj Hrvatskoj su Zapadnoistarska i Sjevernodalmatinska. Krške zaravni u Istri su prekrivene plodnom crvenicom dok su one u Dalmaciji uglavnom slabo naseljene i ogoljele.

Delta je oblik riječnog ušća. Sama delta je razgranato riječno ušće gdje se na ušću taloži materijal kojega nosi rijeka.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede.

U Lici možemo pronaći niz krških polja, a mi ćemo spomenuti ona najveća kao što su: Ličko, Gacko, Krbavsko, Gračačko i Lapačko. S druge strane u Gorskome kotaru možemo pronaći površinom manja krška polja kao što su: Delničko, Mrkopaljsko i Drežničko.

Primorska Hrvatska ima izrazitu reljefnu raznolikost. U Primorskoj Hrvatskoj možemo vidjeti sve, od planina koje dominiraju do nizinskih plodnih područja.

Velebit je najduža Hrvatska planina koja se proteže od prijevoja Vratnik na sjeveru pa do kanjona Zrmanje na jugu. Planina Velebit ujedno je i park prirode, a na samome Velebitu možemo posjetiti i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Paklenicu.

Zlatni rat je tombolo nastao radom valova i vjetra. Jedna je od najpoznatijih hrvatskih plaža, a nalazi se u Bolu na otoku Braču.

Obala Primorske Hrvatske je uglavnom stjenovita. Prirodne plaže su pješčane ili kamenite.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Razmisli i pokušaj se prisjetiti kakva je važnost flišnih stijena u područjima Gorske i Primorske Hrvatske.