Reljefna obilježja Gorske Hrvatske

Dinaridi ili Dinarsko gorje je planinski lanac kojega čini niz mladih planina koje se pružaju od Slovenije do Albanije. Smjer pružanja Dinarida je sjeverozapad-jugoistok, a takav pravac pružanja zove se dinarski pravac. Dinaridi su uglavnom građeni od vapnenaca i dolomita - krš.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Ponornice su rijeke koje dijelom toka poniru, odnosno teku ispod površine. Primjeri takvih rijeka su Lika, Gacka i Krbava.

Ponikva ili vrtača krški je reljefni oblik ljevkasto udubljenje u kršu na čijem dnu nastaje plodno tlo crvenica.

Korana i Kupa dvije su najveće rijeke koje teku kroz Karlovačku zaravan. Zanimljivo je što obje spomenute rijeke svoje izvore imaju u nacionalnim parkovima. Tako se izvor Kupe nalazi u Nacionalom parku Risnjak, a izvor Korane nalazi se u Nacionalom parku Plitvička jezera. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke i njihove izvore.

Kao posljedica trošenja stijena nastalo je plodno tlo. Zbog plodnog tla došlo je do razvoja biljnog svijeta gdje prevladavaju šume.

Stijene u Gorskoj Hrvatskoj s obzirom da su građene od vapnenca uglavnom se troše zbog utjecaja vode. Sama hladna i vlažna klima pospješuje to raspadanje stijena.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Krške uvale su velika i izdužena udubljenja u kršu. U prošlosti su bile važne obradive površine.

Dinarski smjer pružanja označava smjer pružanja planina u Dinaridima. Planine u Dinaridima uglavnom se pružaju u smjeru sjeverozapad-jugoistok što predstavlja dinarski smjer pružanja.

Jama i spilja su podzemni krški reljefni oblici. Razlikuju se po načinu ulaska gdje se u spilje ulazi vodoravno, a u jame okomito.

Bijele i Samarske stijene strogi su rezervat koji se nalazi na Velikoj Kapeli, a uz njih drugi strogi rezervat u Hrvatskoj su Hajdučki i Rožanski kukovi koji se nalaze na Velebitu. Strogi rezervati nisu otvoreni za turističke posjete već se koriste u svrhe znanstvenih istraživanja zbog iznimne očuvanosti prirode u navedenim područjima. Potraži uz pomoć svoga školskog atlasa spomenute stroge rezervate.

Dinarski krš predstavlja krški reljef na prostoru Dinarskog gorja. Glavno obilježje su deblje vapnenačke stijene.

Polja u kršu gospodarski su najvažnija područja u kršu jer su pogodna za poljoprivredu. Polja u kršu su najveće obradive površine u kršu.

Dinaridi su planinski lanac koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Dinaridi se prostiru prema nekim geolozima od Triglava koji se nalazi u Sloveniji pa sve do Pindskog gorja u Grčkoj. Pomoću svog školskog atlasa istraži i pokušaj navesti države kroz koje prolaze Dinaridi.

Sige se još nazivaju i spiljskim ukrasima, a kod siga razlikujemo tri osnovna oblika, a to su stalaktite, stalagmite i stalagnate. Stalaktati su sige koje vise sa stropa, stalagmiti su sige koje se izdižu iz poda, a stalagnat je siga koja nastaje spajanjem stalaktita i stalagmita.

Na prostoru Gorske Hrvatske može se posjetiti niz nacionalnih parkova, među kojima i Plitvička jezera. Osim Plitvičkih jezera u Gorskoj Hrvatskoj imamo i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Nacionalni park Paklenica. Pomoću svog školskog atlasa potraži spomenute nacionalne parkove u Gorskoj Hrvatskoj.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Gorska Hrvatska najviša je u prosjeku prirodno-geografska regija u Hrvatskoj. Većim dijelom Gorske Hrvatske prevladavaju područja koja se nalaze između 500-1000m nadmorske visine.

Krške zaravni veliki su zaravnjeni prostori u kršu nastali djelovanjem rijeka i vode na vapnenačkoj podlozi. Rijeke koje njima teku stvaraju kanjone, a primjer toga su rijeke Zrmanja, Krka, Čikola i Cetina.

Polja u kršu nastaju otapanjem vapnenačkih stijena i pokretima dijelova Zemljine kore. Kroz polja u kršu često teku rijeke koje znaju uslijed kiša poplaviti pa se kuće grade na višim dijelovima uz polje.

Velebit je planina koja se pruža uz obale Jadranskog mora. Velebit započinje od prijevoja Vratnik na sjeveru, a završava na jugu uz kanjon rijeke Zrmanje. Pomoću školskog atlasa pokušaj pronaći Vratnik i rijeku Zrmanju te usporedit veličinu Velebita s reljefnim uzvisinama u svome kraju.

Dinarski krš predstavlja krški reljef na prostoru Dinarskog gorja. Glavno obilježje su deblje vapnenačke stijene.

Jama je podzemni krški reljefni oblik koji uglavnom ima okomiti smjer pružanja. S druge strane, spilje imaju vertikalni smjer pružanja.

Gorska Hrvatska je najviši dio Republike Hrvatske. Planinski lanci i pobrđa dominiraju u reljefu Gorske Hrvatske, a šume su glavni biljni pokrov.

Špilje su krški reljefni oblici u koje možemo ući kroz vodoravni otvor. S druge strane, u jame se moramo spustiti okomito. Osobe koje se bave istraživanjem spilja i jama nazivaju se speolozi, a znanost o spiljama i jamama naziva se speleologija.

Velebitska degenija endemska je vrsta koja raste samo na Velebitu, ali osim na Velebitu možemo je vidjeti i na kovanici od 50 lipa. Osim velebitske degenije na kovanicama hrvatskih lipa nalaze se još neke biljne vrste kao što je na primjer kukuruz na kovanici od 1 lipe ili duhan na kovanici od 10 lipa. Razmisli i prisjeti se koja se karakteristična biljka za Dalmaciju nalazi na kovanici od 20 lipa.

Najprostranija hrvatska krška zaravan je ona Karlovačka koja je dobila naziv prema gradu Karlovcu. Karlovac se često spominje kao i \"grad na četiri rijeke\", a nalazi se na dinarskom rubu Panonske nizine. Pomoću svog školskog atlasa istraži i pokušaj navesti rijeke koje teku kroz \"grad na četiri rijeke\".

Ponornice su rijeke koje se javljaju u krškim krajevima koje jednim dijelom svoga toka poniru u podzemlje. Primjer takvih rijeka u Hrvatskoj su Lika, Gacka i Krbava koje se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj, a prolaze i kroz polja u kršu koja nazive nose po istoimenim rijekama. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke ponornice te polja u kršu kroz koja iste teku.

Najznačajnijima krška polja u Hrvatskoj su Ličko, Gacko, Krbavsko, Sinjsko, Imotsko i Vrgorsko koja se pružaju na području Gorske i Primorske Hrvatske.

Gorska Hrvatska prima velike količine padalina zbog blizine toplog mora iznad kojega nastaje vlažni zrak. Drugi razlog je nadmorska visina koja utječe na stvaranje padalina.

Karlovačka zaravan najprostranija je krška zaravan u Hrvatskoj. Smjestila se između Korane i Kupe oko Ogulinsko-plašćanske zavale i Gorskog kotara.

Krške uvale su velika i izdužena udubljenja u kršu. U prošlosti su bile važne obradive površine.

Tri su nacionalna para na području Gorske Hrvatske. Radi se o Plitvičkim jezerima kao najstarijem nacionalnom parku, Sjevernom Velebitu kao najmlađem nacionalnom parku te Risnjaku kao najsjevernijem nacionalnom parku.

Krške zaravni veliki su zaravnjeni prostori u kršu nastali djelovanjem rijeka i vode na vapnenačkoj podlozi. Rijeke koje njima teku stvaraju kanjone, a primjer toga su rijeke Zrmanja, Krka, Čikola i Cetina.

Ponikve su ovalna, obično ljevkasta udubljenja nastala otapanjem vapnenačkih stijena. Dno ponikve zna biti pokriveno crvenicom, koja je plodno tlo, pa se tako ponikve koje se agrarno vrednuju nazivaju dolci.

Gospodarstvo Gorske Hrvatske uglavnom se temelji na šumarstvu. Navedenim prostorom dominiraju šume bukve, jele i smreke čijom se sječom dobiva sirovina koja se kasnije prerađuje u pogonima rasprostranjenim širom Gorske Hrvatske. Istraži u kojim se naseljima Gorske Hrvatske nalaze drvne industrije te izradom kojih proizvoda se bave?