Reljef i građa Zemlje

Relativna visina je visinska razlika između dvije točke na površini Zemlje.

Zavale su veća ravničarska područja koja su okružena planinama ili gorama. Primjer su zavale uz rijeku Savu ili na primjer Lonjsko-ilovska zavala.

Fosili ili okamine su okamenjeni ostaci životinja i biljaka iz daleke prošlosti. Fosili su važni zbog proučavanja geološke prošlosti, ali i zbog stvaranja fosilnih goriva bez kojih bi današnji svijet bio nezamisliv.

Zemlja je u prošlosti bila rastaljena i usijana masa koja se s vremenom hladila. Zbog toga u početku nije postojao život na Zemlji već se on stvorio nakon hlađenja Zemlje, a prvi organizmi na Zemlji bile su cijanobakterije.

Dio površine Zemlje koji se nalazi ispod razine mora naziva se depresija. Depresije se na topografskim kartama prikazuju izobatama, a na preglednim geografskim kartama bojama (uglavnom nijansama plave boje).

Znanstvenici su otkrili građu Zemlje proučavajući i bilježeći potrese te se tako stvarala predodžba o izgledu i građi unutrašnjosti Zemlje.

Reljef je promjenjiv te se stalno giba zbog utjecaja unutrašnjih i vanjskih sila.

Kotlina je manje ravničarskog područje koje okružuju planine ili gore.

Rastaljene stijene u Zemljinoj jezgri nazivaju se magma, a kada magma dospije na površinu Zemlje naziva se lava.

Zemlja je građena lupasto, a slojevi (lupe) u građi Zemlje su: kora, plašt i jezgra.

Magma je užarena masa koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje i izaziva gibanje Zemljine kore.

Planine su reljefnih oblici viši od 1000m nadmorske visine. Najviša hrvatska planina je Dinara s najvišim vrhom Dinarom (1831 m), a najviša svjetska planina je Himalaja s najvišim vrhom Mt. Everestom (8849m).

Gora je reljefnih oblik između 500-1000m. Primjeri gora u Hrvatskoj su Medvednica, Samoborsko gorje ili Vidova gora na Braču.

Reljef se osim slojnicama može prikazivati i bojom. Slojnice se koriste na topografskim kartama, a metoda boja na preglednim geografskim kartama.

Visina koja se mjeri od razine mora naziva se apsolutna ili nadmorska visina. Relativna visina je visinska razlika između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Relativna visina za razliku od nadmorske visine ne mora se mjeriti od razine mora.

Apsolutna ili nadmorska visina je okomita udaljenost neke točke u odnosu na razinu mora.

Reljef su sve ravnine i neravnine na površini Zemlje. Ravnine su zaravnjeni prostori, nizine i visoravni. Neravnine su brda, gore i planine. Primjer ravnine je visoravan Tibet jer je to zaravnjen, a kao neravninu možemo izdvojiti planinu Himalaju.

Dolina je izdužena udubina s vodenim tokom. Primjeri dolina u Hrvatskoj su: dolina Slapnice, Neretve ili Vinodol.

Visina koja se mjeri od razine mora naziva se apsolutna ili nadmorska visina.

Pobrđe je više međusobno povezanih brda.

Ravnice su zaravnjeni dijelovi Zemljine površine, a dijele se na nizine (0-200m) te visoravni (velike visine).

Klanac je uzak, dubok i izdužen usjek strmih strana među uzvišenjima.

Lava je magma koja izlazi na površinu Zemlje.

Zemljin plašt sloj je između kore i jezgre koji je se kako se približava jezgri sve više tekuć zbog visokih temperatura.

Rastaljene stijene u Zemljinoj jezgri nazivaju se magma, a kada magma dospije na površinu Zemlje naziva se lava.

Jezgra, kora i plašt tri su glavne lupine od kojih je građena Zemlja. Jezgru dijelimo na unutarnju i vanjsku, a građena je od teških metala. Koru dijelimo na oceansku i kontinentsku, a plašt na srednji, gornji i donji.

Relativna visina je visinska razlika između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Relativna visina za razliku od nadmorske visine ne mora se mjeriti od razine mora.

Zaravnjeni dijelovi površine Zemlje do 200m nadmorske visine nazivaju se nizinama. Nizine se na preglednim geografskim kartama prikazuju zelenom bojom.

Zaravnjeni dijelovi površine Zemlje do 200m nadmorske visine nazivaju se nizinama. Nizine se na preglednim geografskim kartama prikazuju zelenom bojom.

Gorje je međusobno više povezanih gora.

Brdo je reljefno uzvišenje između 200-400m nadmorske visine. Primjer brda bi bio Kozjak iznad Kaštela ili na primjer Srđ iznad Dubrovnika.

Ravnine zauzimaju 1/3 kopna dok neravnine zauzimaju 2/3 kopna.

Zemlja je nastala prije 4.6 milijardi godina, a u samom početku bila je užarena masa te se njezin oblik počeo formirati kada je došlo do hlađenja.

Planinski lanac je niz više povezanih planina. Primjeri planinskih lanaca su na primjer Dinaridi u Europi ili na primjer Ande u Južnoj Americi koje se smatraju i najdužim planinskim lancem na Zemlji.

Reljef su sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. U reljefna uzvišenja ubrajamo: uzvisine, bregove, brežuljke, gore i planine. U udubljenja ubrajamo: kotline, zavale, uvale, bazene i ponikve.

Plavom bojom se na geografskim kartama prikazuju različite dubine mora. Na topografskim kartama se dubina prikazuje izobatama.

Naš planet Zemlja star je otprilike 4,6 milijardi godina, a tada se oblikovala i Zemljina kora. Razlikujemo deblju kontinentsku te tanju oceansku koru.

Zemljina jezgra građena je uglavnom od nikla i željeza.