Preoblikovanje Zemljine površine

Meandar ili krivaja je riječni zavoj koji nastaje kada u nizinama rijeke uspore i zbog manjeg nagiba počnu vijugati. U Hrvatskoj su poznati meandri na rijeci Dunav na granici sa Srbijom.

Kamenica je krški reljefni oblik koji izgleda kao udubljenje u kojemu se nakuplja voda.

Krški oblik reljefa nastao je otapanjem vapnenačkih stijena. To nam govori kako su krške stijene vodo propusne što je uz veliku količinu padalina i tektonsku aktivnost preduvjet za nastanak krša.

Ledenjak krećući se se produbljuje i proširuje ledenjačku dolinu koja poprima oblik slova U. Osim na Zemlji, ledenjake možemo pronaći i na Marsu, odnosno možemo pronaći polarne kape koje imaju svojstva ledenjaka.

Dina ili sipina eolski je oblik reljefa nastalo taloženjem pijeska u obliku velikih uzvišenja. Dine se neprestano mijenjaju i kreću pod utjecajem vjetra.

U pustinjama izmjene temperature uvelike mijenjaju jer tijekom dana su visoke temperature, a tijekom noći one su izrazito niske. Kako se stijene zagrijavaju tako se šire, a kako se hlade tako se skupljaju i pri izmjenama temperature kao što su u pustinjama dolazi do pucanja stijena.

Nataloženi pijesak u pustinjama nastao djelovanjem vjetra naziva se dina. U Namibiji u pustinji Namib zabilježene su dine visoke više od 500 metara. Osim u Namibiji pustinje možemo vidjeti širom svijeta, a najčešće se povezuju uz prostor Sahare, najveće pustinje na svijetu. Razmisli i pokušaj se prisjetiti na kojemu se kontinentu nalazi Sahara?

Klif je marinski obalni reljef nastao djelovanjem valova. Valova udarajući u obalu stvorili su strmu obalu koju nazivamo klif.

Riječni otoci ili ade nastaju kada dođe od premiještanja glavnoga korita rijeke. U Hrvatskoj su poznate ade na Dunavu: Vukovarska i Šarengradska ada.

Padinski procesi odvijaju se na nagnutim dijelovima Zemlje koje nazivamo padine. Među glavnim padinskim procesima ističu se klizanja tla i odronjavanje.

Trošenje ili erozija naziv je za sve vanjske procese koji na površini Zemlje dovode do razaranja stijena.

Vjetar je glavni čimbenik koji utječe na oblikovanje morskih obala, a to vidimo kroz abraziju, odnosno djelovanjem mlata valova.

Kamenica je krški reljefni oblik koji izgleda kao udubljenje u kojemu se nakuplja voda.

U vanjske procese ubrajamo djelovanje vjetra, leda, vode i valova koji svojim radom utječu na oblikovanje reljefa. S druge strane, vulkanizam je jedan od unutarnjih procesa koji se dešava ispod površine Zemlje i utječe na stvaranje reljefa. Razmisli i pokušaj navesti još neki unutarnji proces koji utječe na stvaranje reljefa.

Žalo je marinski reljefni oblik nastao usitnjavanjem razdrobljenih stijena i njihovim taloženjem na niskim obalama.

Klizište nastaje na padinama nakon obilnih kiša. Ispiranjem zemljane podloge koja se nalazi na nepropusnoj glinovitoj podlozi uslijed velikih kiša dolazi do klizanja gornjeg sloja tla i to nazivamo klizište.

Krški reljef karakterističan je za područje Primorske i Gorske (Dinaridi) Hrvatske kojega čini niz podzemnih i nadzemnih reljefnih oblika.

Ledenjak je velika nakupina leda koja klizi niz podlogu djelovanjem sila pri čemu drobe stijene ispod sebe te nose razdrobljeni materijal ispred sebe.

Ade su riječni otoci nastali premještanjem glavnog toka rijeke. Najpoznatiji primjeri adi u Hrvatskoj su Šarengradska i Vukovarska ada koje su ujedno i granični sporovi Republike Hrvatske s Republikom Srbijom. Prisjeti se i razmisli da se Vukovar nalazi na rijeci Dunav, pa se tako i spomenute ade nalaze na Dunavu.

Točno, brzina riječnog korita je manja u donjem toku u odnosu na gornji tok, ali zašto je tome tako? Rijeka od izvora kreće se pod utjecajem sile teže te dubi sebi korito, odnosno put kojim će teći. S obzirom na to da rijeke teku iz viših u niža područja, rijeka kada dođe u niža područja usporava jer se smanjio nagib padine kojom teče te dolazi do procesa bočne erozije kada si rijeka kreće širiti riječno korito.

Mrtvica je fluvijalni (riječni) reljefni oblik koji nastaje kada se riječni zavoj u nekome trenutku odvoji od novoga toka.

Odroni se dešavaju na strmim i stjenovitim padinama uglavnom nakon jakih kiša. Odroni se uz klizišta ubrajaju u padinske procese.

Trošenje stijena je naziva za sve oblike raspadanja stijena bez njihova kretanja. Trošenje stijena može biti kemijsko i mehaničko. Do kemijskog trošenja stijena dolazi kada se mijenja kemijski sastav stijene, a mehaničko trošenje stijena bilo bi ono kada se veliki komadi stijene usitne na manje komade, ali kemijska svojstva im ostaju ista.

Vanjski procesi koji utječu na oblikovanje reljefa su: trošenje, tekućice, led, pokreti na stijenama i padinama, vjetar, more,...

Odroni se događaju na strmim i stjenovitim padinama uglavnom nakon jakih kiša. Odroni se uz klizišta ubrajaju u padinske procese.

Vjetar je glavni vanjski utjecaj koji je uticao na stvaranje pustinjskog reljefa. Vjetar svojim djelovanjem prenosi sitne i razlomljene dijelove stijena te ih pritom usitnjava i pretvara u pijesak.

Škrapa je krši reljefni oblik nastao djelovanjem vode koja je dubila i stvarala žljebasta udubljenja oštrih rubova.

More djelovanjem svojih valova može utjecati na izgled obalnog reljefa. Mlat valova u obalu nazivamo abrazija, a takvo djelovanje može utjecati na stvaranje visokih strmih obala koje nazivamo klifovima.

Ledenjačka dolina ima oblik slova U, a nastala je spuštanjem ledenjaka niz padinu koji je proširio i dubio samu ledenjačku dolinu. Ledenjačke doline danas nalazimo i na mjestima gdje nema leda, a to je posljedica djelovanja ledenjaka u prošlosti.

Mrtvica je mrtvi rukavac rijeke, odnosno može biti i jezerce koje nastane kada rijeka promijeni svoj tok.

U pustinjama izmjene temperature uvelike mijenjaju jer tijekom dana su visoke temperature, a tijekom noći one su izrazito niske. Kako se stijene zagrijavaju tako se šire, a kako se hlade tako se skupljaju i pri izmjenama temperature kao što su u pustinjama dolazi do pucanja stijena.

Djelovanjem Sunca i sile teže dolazi do pokretanja vanjskih procesa na Zemlji. Vanjske sile su one koje oblikuju reljef, a djelovanjem unutarnjih sila dolazi do stvaranja reljefa. Razmisli i pokušaj navesti što više vanjskih faktora koji utječu na oblikovanje, a Kwizard će ti pomoći tako što će ti reći da je led na primjer jedan od tih faktora.

Trošenje stijena u hladnim područjima izazvano je taljenjem i smrzavanjem leda. Led je većeg obujma od vode pa kako se širi tako proširuje pukotine u kojima se nakupila voda. Ovakvo trošenje dešava se u hladnim dijelovima svijeta i visokim planinama.

Rijeka je u svome gornjem toku brzo protječe i dubi riječno korito u obliku slova V. Donji tok rijeke je sporiji pa rijeka dubi riječno korito u obliku slova U jer se smanjuje dubinska erozija, a povećava bočna erozija i materijal koji je rijeka nosila sa sobom se taloži na obalama.

Zavoji koji nastaju u koritu, u obliku slova S, rijeke nazivaju se meandri. Samo zavijanje rijeke shodno tome naziva se meandriranje koje možemo vidjeti i na primjeru rijeke Dunav koja je prirodna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije na istoku.

Odronjavanje je padinski proces pri kojemu se stijene ili komadi stijena odlome i padaju niz padinu te izazivaju velike štete. Odroni se uz klizišta svrstavaju u padinske procese, a glavni pokretač im je velika količina kiše.

Vapnenačke stijene građene su uglavnom od kalcijeva karbonata koji je vodotopiv. Stoga, voda koja pada na vapnenačku stijenu istu topi stvarajući reljefne oblike koje zajedničkim imenom nazivamo krški reljef.

Životinje gradnjom svojim nastambi, a biljke djelovanjem svoga korijenja mijenjaju reljef. Veliki koraljni greben uz istočnu obalu Australije jedan je od najpoznatijih primjera biogenog reljefa.

Škrape su jedan od krških reljefnih oblika. One su žljebastog oblika te se u njima nakuplja voda. Osim škrapi u krške reljefne oblike ubrajamo i polja u kršu, krške zavale, kamenice, jame, spilje i druge. O svim ovim reljefnim oblicima ubrzo ćeš učiti na nastavi geografije, ali ukoliko želiš već sada znati više riješi kvizove o reljefu Hrvatske i saznaj više.

Biljni pokrivač sprječava gibanje na padinama, odnošenje tla, smanjuje ispiranje tla uzrokovano kišom i smanjuje opasnost od poplava. Uništavanje biljnoga pokrivača uvelike može utjecati na promjene u reljefu, a jedan od glavnih uništavača biljnoga pokrova je čovjek.

Poloji su najniži riječni reljefni oblici. Nastali su taloženjem riječnih nanosa (pretežno gline i pijeska) na prostore gdje je teren zaravnjen, a nagibi su vrlo mali te je otežano odvodnjavanje.

Rijeke svojim radom usijecaju riječno korito te stvaraju riječne reljefne oblike. Kako se rijeke gibaju tako nagrizaju obale ispirući čestice tla koje kasnije rijeka nosi i taloži na obalama ili pri ušću.

Krš je tipičan za Gorsku Hrvatsku. To ne znači da ga ne možemo pronaći u ostalim Hrvatskim regijama, ali ponajviše ga ima u Gorskoj Hrvatskoj. Razmisli i pokušaj objasniti zašto baš u Gorskoj Hrvatskoj ima najviše krša.

Poloji su najniži riječni reljefni oblici. Nastali su taloženjem riječnih nanosa (pretežno gline i pijeska) na prostore gdje je teren zaravnjen, a nagibi su vrlo mali te je otežano odvodnjavanje.

Riječna terasa je više područje uz naplavnu ravnicu. Nastaje kada se rijeka usiječe u svoju naplavnu ravnicu (najniži dio uz rijeku) te stvori novu naplavnu ravnicu koju zovemo riječna terasa.

Ako razmislite nakon požara se stvarno povećava opasnost od poplave, a sigurno se pitate zašto? Požar svojim djelovanjem i širenjem uništi vegetaciju koja svojim korijenjem upija vodu iz tla, a svojim vanjskim dijelom zadržava dio kiše koja pada na Zemlju. Kada nestane navedena vegetacija, nestao je dio ekosustava koji će zadržati vodu, a povećanjem količine padaline naposljetku može doći do poplave.

Klizanje je tek jedan od padinskih procesa, a još neki padinski procesi su urušavanje, puženje, spiranje, jaruženje i drugi. Jesi li ikada vidio \"pijanu šumu\"? \"Pijane šume\" tek su jedna od posljedica padinskih procesa u ovome slučaju puženja.

Čovjek svojim djelovanjem npr. granja prometnica, sječa šuma,... mijenja reljef i utječe na njegov izgled.

Klizište nastaje na padinama nakon obilnih kiša. Ispiranjem zemljane podloge koja se nalazi na nepropusnoj glinovitoj podlozi uslijed velikih kiša dolazi do klizanja gornjeg sloja tla i to nazivamo klizište.

Glavni pokretači svih vanjskih procesa na Zemlji su sila teža i i Sunce. Vanjski procesi su oni koji oblikuju reljef, a unutarnji oni koji ga stvaraju.