Razdoblje potrebno za jedan okret Zemlje oko Sunca naziva se godinom. Zemlja oko Sunca kruži 365 dana i 6 sati što za posljedicu ima prijestupnu godinu svake četiri godine.

Rotacija je naziv za Zemljinu vrtnju oko svoje osi, a revolucija je okret Zemlje oko Sunca. Rotacija traje jedan dan i za posljedice ima izmjenu dana i noći, a revolucija traje 365 dana i 6 sati te za posljedice ima toplinske pojaseve na Zemlji i izmjenu godišnjih doba.

Geografski polovi su točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os i oni nose nazive prema stranama svijeta pa tako razlikujemo Sjeverni i Južni pol. Oni su jedine točke na Zemlji koji ne sudjeluju u rotaciji Zemlje.

Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.

Okretanje Zemlje oko Sunca traje 365 dana i 6 sati, a naziva se revolucijom. Posljedice revolucije su izmjena godišnjih doba i pet toplinskih pojaseva na Zemlji. Prisjeti se i pokušaj navesti nazive godišnjih doba te datume kada oni započinju.

Zemljina rotacija utječe na izmjenu dana i noći, odnosno Zemljina rotacija omogućuje svim dijelovima Zemlje da neko vrijeme budu izloženi Suncu, ali i noćnom hlađenju.

Sunce svakoga dana izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Jesi li znao da se Japan naziva Zemljom Izlazećeg Sunca?

Površina Zemlje izražena u četvornim kilometrima iznosi 510 milijuna. S druge strane, opseg Zemlje iznosi oko 40 000 kilometara kvadratnih što je približno točno izračunao i sam otac geografije, Eratosten.

Geografski polovi su točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os. Oni su ujedno i točke na Zemlji koje jedine ne sudjeluju u rotaciji Zemlje. Na Zemlji razlikujemo sjeverni i južni geografski pol, a nalaze se na 90° sjeverno i južno u odnosu na ekvator.

Zemlja se uistinu okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca. Zemlja se okreće u smjeru zapad-istok, a prividno kretanje Sunca koje je u suprotnom smjeru smjera kretanja Zemlje posljedica je zemljine rotacije.

Zemlja se uistinu okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca. Zemlja se okreće u smjeru zapad-istok, a prividno kretanje Sunca koje je u suprotnom smjeru smjera kretanja Zemlje posljedica je zemljine rotacije.

Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.

Jedna kalendarska godina traje 365 dana, dok Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati. Zbog 6 sati svake četiri godine imamo prijestupnu godinu.

Jedan okret Zemlje oko svoje osi traje 24 sata, odnosno jedan dan. Kretanje Zemlje oko svoje osi naziva se rotacije Zemlje. Posljedice rotacije Zemlje su izmjena dana i noći te prividno kretanje Sunca.

Obzor ili horizont naziv je linije koja dijeli nebo od Zemlje. Obzor se može definirati i kao linija koja dijeli sve moguće smjerove gledanja na one koje presijecaju zemlju i one koje ju ne presijecaju.

Ljudi su prvi puta sletjeli na Mjesec 1969. godine u misiji pod nazivom Apollo 11. Navedenu misiju sproveli su Amerikanci koji su u navedenom razdoblju bili u jednom obliku natjecanja sa Sovjetskim Savezom. Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je zakoračio na mjesec, a ujedno je bio i zapovjednik na samoj misiji.

Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.

Zemlja je okruglog oblika što je dokazano razvojem znanosti i tehnologije. Ne tako davne 1959. godine zabilježene su prve slike Zemlje iz svemira koju se dokazalo okrugao oblik Zemlje.

Zemlja nije statični planet već se ona vrti u svemiru kako oko Sunca, tako i oko svoje osi. Okret Zemlje oko svoje osi naziva se rotacijom Zemlje i traje jedan dan. Posljedica rotacije Zemlje je izmjena dana i noći.

Globus je najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje. Zašto je baš globus najvjerniji prikaz Zemlje? Zbog toga što su na njemu očuvani kutovi i udaljenosti, a prikazan je i okrugao oblik same Zemlje što na geografskim kartama nikako nije moguće ostvariti. Sami globusi nisu toliko često u uporabi zbog toga što su nezgrapni za raditi mjerenja, veliki su pa ih je teško i skladištiti, skupi su te im je sama izrada dugotrajna.

Jedan dan predstavlja razdoblje koje je potrebno zemlji da napravi jedna okret oko svoje osi. S druge strane, jedan Zemljin okret oko Sunca traje 365 dana i 6 sati, a to se naziva Zemljinom revolucijom.

Geografija, najjednostavnije rečeno, je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa između prirodne i društvene osnove. Geografija se stoga svrstava među interdisciplinarne znanosti jer se bavi i prirodnim pojavama i procesima, ali i stanovništvom te njihovim međusobnim utjecajima i odnosima. Osobe koje se bave geografijom nazivaju se geografima.

U 20. stoljeću, točnije 1959. godine zabilježene su prve slike Zemlje snimljene iz satelita. Američki satelit Explorer 6 napravio je prve satelitske snimke Zemlje.

Sumračnica je linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje. Sumračnica se još naziva i terminatorom, a svake godine na dane kada je Zemlja u položaju proljetne i jesenske ravnodnevice dijeli Zemlju na dvije jednake polutke jer dan i noć traju jednako taj dan, 12 sati.

Ljudi su prvi puta sletjeli na Mjesec 1969. godine u misiji pod nazivom Apollo 11. Navedenu misiju sproveli su Amerikanci koji su u navedenom razdoblju bili u jednom obliku natjecanja sa Sovjetskim Savezom. Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je zakoračio na mjesec, a ujedno je bio i zapovjednik na samoj misiji.

Jurij Gagarin prvi je čovjek koji je obletio Zemlju 1961. godine. Gagarin je Zemlju obletio u svemirskom brodu pod nazivom \"Vostok 1\", ali ipak nije bio prvo živo biće lansirano u svemir. Pas Lajka, je 1957. godine prvo lansirano biće u svemir u letjelici \"Sputnjik 2\".

Sunčani sat najstariji je uređaj za mjerenje vremena kojeg su koristili još drevni Egipćani i Kinezi. Kasnije su se razvili i drugi oblici satova kao što su pješčani, digitalni, mehanički...

Sunce svakoga dana zalazi na zapadu, a izlazi na istoku. Prividno kretanje Sunca je izravna posljedica rotacije Zemlje.

Na Zemlji razlikujemo dva geografska pola, odnosno Sjeverni i Južni pol. Polovi su ujedno jedine točke na Zemlji koje ne sudjeluju u rotaciji Zemlje.