Učitavam...
Naš planet Zemlja
Rotacija Zemlje
Prikaži odgovor
Rotacija Zemlje je naziv za okretanje Zemlje oko svoje osi koje se događa svaki dan i traje 24 sata.
Vrati na pitanje
Kako se naziva okretanje Zemlje oko Sunca?
Prikaži odgovor
Okretanje Zemlje oko Sunca traje 365 dana i 6 sati, a naziva se revolucijom. Posljedice revolucije su izmjena godišnjih doba i pet toplinskih pojaseva na Zemlji. Prisjeti se i pokušaj navesti nazive godišnjih doba te datume kada oni započinju.
Vrati na pitanje
Prva vjerovanja o obliku Zemlje
Prikaži odgovor
Ljudi su kroz veliki dio prošlosti vjerovali kako je Zemlja ravna ploča. Kako su ljudi voljeli sve preispitivati tako su kroz razne nove informacije dobivene kroz istraživanja shvatili kako je Zemlja ipak okrugloga oblika. Jedan od prvih dokaz je bilo promatranje brodova s obale jer kada se približavaju obali prvo im se vidi jarbol pa kasnije cijeli brod što je jedan od dokaza zakrivljenosti Zemlje.
Vrati na pitanje
Koliko dana traje jedna kalendarska godina?
Prikaži odgovor
Jedna kalendarska godina traje 365 dana, dok Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati. Zbog 6 sati svake četiri godine imamo prijestupnu godinu.
Vrati na pitanje
Što ako se Zemlja ne bi okretala?
Prikaži odgovor
Kada se Zemlja ne bi okretala oko svoje osi dio Zemlje bi stalno bio u mraku, a na drugom dijelu bi stalno bila noć. To bi utjecalo naravno i na život ljudi, biljaka i životinja jer svima je potrebno Sunce i njegova svjetlost za život.
Vrati na pitanje
Kako se naziva najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje?
Prikaži odgovor
Globus je najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje. Zašto je baš globus najvjerniji prikaz Zemlje? Zbog toga što su na njemu očuvani kutovi i udaljenosti, a prikazan je i okrugao oblik same Zemlje što na geografskim kartama nikako nije moguće ostvariti. Sami globusi nisu toliko često u uporabi zbog toga što su nezgrapni za raditi mjerenja, veliki su pa ih je teško i skladištiti, skupi su te im je sama izrada dugotrajna.
Vrati na pitanje
Koji je drugi naziv za ekvator?
Prikaži odgovor
Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.
Vrati na pitanje
Sunčev dan
Prikaži odgovor
Zemlja se oko svoje osi okreće 24 sata, a to razdoblje od 24 sata nazivamo Sunčev dan. Drugim riječima, to je vrijeme potrebno da se Zemlja okrene oko svoje osi.
Vrati na pitanje
Zemljina os
Prikaži odgovor
Zemljina os zamišljena je linija koja prolazi kroz krajnje točke Zemlje (polove) i oko koje se Zemlja svakodnevno okreće (izmjena dana i noći).
Vrati na pitanje
Prvo slijetanje ljudi na Mjesec desilo se 1969. godine?
Prikaži odgovor
Ljudi su prvi puta sletjeli na Mjesec 1969. godine u misiji pod nazivom Apollo 11. Navedenu misiju sproveli su Amerikanci koji su u navedenom razdoblju bili u jednom obliku natjecanja sa Sovjetskim Savezom. Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je zakoračio na mjesec, a ujedno je bio i zapovjednik na samoj misiji.
Vrati na pitanje
Koja je posljedica Zemljine rotacije?
Prikaži odgovor
Zemljina rotacija utječe na izmjenu dana i noći, odnosno Zemljina rotacija omogućuje svim dijelovima Zemlje da neko vrijeme budu izloženi Suncu, ali i noćnom hlađenju.
Vrati na pitanje
Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku?
Prikaži odgovor
Sunce svakoga dana izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Jesi li znao da se Japan naziva Zemljom Izlazećeg Sunca?
Vrati na pitanje
Kako se naziva znanost koja proučava odnose prirodnih i društvenih čimbenika u prostoru?
Prikaži odgovor
Geografija, najjednostavnije rečeno, je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa između prirodne i društvene osnove. Geografija se stoga svrstava među interdisciplinarne znanosti jer se bavi i prirodnim pojavama i procesima, ali i stanovništvom te njihovim međusobnim utjecajima i odnosima. Osobe koje se bave geografijom nazivaju se geografima.
Vrati na pitanje
Zemlja se u svemiru vrti oko svoje osi?
Prikaži odgovor
Zemlja nije statični planet već se ona vrti u svemiru kako oko Sunca, tako i oko svoje osi. Okret Zemlje oko svoje osi naziva se rotacijom Zemlje i traje jedan dan. Posljedica rotacije Zemlje je izmjena dana i noći.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os rotacije i ne sudjeluju u rotaciji?
Prikaži odgovor
Geografski polovi su točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os. Oni su ujedno i točke na Zemlji koje jedine ne sudjeluju u rotaciji Zemlje. Na Zemlji razlikujemo sjeverni i južni geografski pol, a nalaze se na 90° sjeverno i južno u odnosu na ekvator.
Vrati na pitanje
Koji je najstariji poznati uređaj za mjerenje vremena?
Prikaži odgovor
Sunčani sat najstariji je uređaj za mjerenje vremena kojeg su koristili još drevni Egipćani i Kinezi. Kasnije su se razvili i drugi oblici satova kao što su pješčani, digitalni, mehanički...
Vrati na pitanje
Kako se naziva linija koja dijeli Zemlju od neba?
Prikaži odgovor
Obzor ili horizont naziv je linije koja dijeli nebo od Zemlje. Obzor se može definirati i kao linija koja dijeli sve moguće smjerove gledanja na one koje presijecaju zemlju i one koje ju ne presijecaju.
Vrati na pitanje
Satelitske snimke kao dokaz o okrugloj Zemlji
Prikaži odgovor
1959. pomoću satelita zabilježene su prve slike Zemlje iz svemira. Prema dobivenim slikama jasno se vidi kako je Zemlja okruglog oblika.
Vrati na pitanje
Kako se naziva razdoblje koje je potrebno za jedan okret Zemlje oko Sunca?
Prikaži odgovor
Razdoblje potrebno za jedan okret Zemlje oko Sunca naziva se godinom. Zemlja oko Sunca kruži 365 dana i 6 sati što za posljedicu ima prijestupnu godinu svake četiri godine.
Vrati na pitanje
Smjer rotacije Zemlje
Prikaži odgovor
Zemlja se rotira od zapada prema istoku, odnosno suprotno od prividnog gibanja Sunca.
Vrati na pitanje
Zemlja se okreće od zapada prema istoku?
Prikaži odgovor
Zemlja se uistinu okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca. Zemlja se okreće u smjeru zapad-istok, a prividno kretanje Sunca koje je u suprotnom smjeru smjera kretanja Zemlje posljedica je zemljine rotacije.
Vrati na pitanje
Koliko otprilike u kilometrima iznosi opseg ekvatora?
Prikaži odgovor
Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.
Vrati na pitanje
Geografski polovi
Prikaži odgovor
Razlikujemo na Zemlji dva pola, a to su Sjeverni i Južni pol. Polovi su zapravo krajnje točke na Zemlji kroz koje prolazi Zemljina os.
Vrati na pitanje
Na kojoj strani svijeta Sunce zalazi svakoga dana?
Prikaži odgovor
Sunce svakoga dana zalazi na zapadu, a izlazi na istoku. Prividno kretanje Sunca je izravna posljedica rotacije Zemlje.
Vrati na pitanje
Kakav je oblik planeta Zemlje?
Prikaži odgovor
Zemlja je okruglog oblika što je dokazano razvojem znanosti i tehnologije. Ne tako davne 1959. godine zabilježene su prve slike Zemlje iz svemira koju se dokazalo okrugao oblik Zemlje.
Vrati na pitanje
Sprave za određivanje vremena
Prikaži odgovor
Danas najkorištenija sprava za određivanje vremena je sat. U prošlosti se nisu koristili satovi kakve danas poznajemo već je u upotrebi bio sunčani sat.
Vrati na pitanje
Koliko traje jedan okret Zemlje oko svoje osi?
Prikaži odgovor
Jedan okret Zemlje oko svoje osi traje 24 sata, odnosno jedan dan. Kretanje Zemlje oko svoje osi naziva se rotacije Zemlje. Posljedice rotacije Zemlje su izmjena dana i noći te prividno kretanje Sunca.
Vrati na pitanje
Kako se naziva linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje?
Prikaži odgovor
Sumračnica je linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje. Sumračnica se još naziva i terminatorom, a svake godine na dane kada je Zemlja u položaju proljetne i jesenske ravnodnevice dijeli Zemlju na dvije jednake polutke jer dan i noć traju jednako taj dan, 12 sati.
Vrati na pitanje
Zemlja se okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca?
Prikaži odgovor
Zemlja se uistinu okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca. Zemlja se okreće u smjeru zapad-istok, a prividno kretanje Sunca koje je u suprotnom smjeru smjera kretanja Zemlje posljedica je zemljine rotacije.
Vrati na pitanje
Prvi ljudi u svemiru i na Mjesecu
Prikaži odgovor
Jurij Gagarin 1961. godine u brodu Vostok 1 obletio je Zemlju kao prvi čovjek kojemu je to uspjelo. Prvi ljudi na Mjesec su pristigli 1969. godine, a prvi među njima bio je Neil Armstrong.
Vrati na pitanje
U kojem stoljeću se pojavljuju prve fotografije Zemlje snimljene iz satelita?
Prikaži odgovor
U 20. stoljeću, točnije 1959. godine zabilježene su prve slike Zemlje snimljene iz satelita. Američki satelit Explorer 6 napravio je prve satelitske snimke Zemlje.
Vrati na pitanje
Kako se naziva okretanje Zemlje oko svoje osi?
Prikaži odgovor
Rotacija je naziv za Zemljinu vrtnju oko svoje osi, a revolucija je okret Zemlje oko Sunca. Rotacija traje jedan dan i za posljedice ima izmjenu dana i noći, a revolucija traje 365 dana i 6 sati te za posljedice ima toplinske pojaseve na Zemlji i izmjenu godišnjih doba.
Vrati na pitanje
Ekvator ili polutnik
Prikaži odgovor
Ekvator ili polutnik zamišljena je linija koja se nalazi jednako udaljena od Sjevernog i Južnoga pola i koja Zemlju dijeli na dva jednaka dijela.
Vrati na pitanje
Koje godine su ljudi prvi puta sletjeli na Mjesec?
Prikaži odgovor
Ljudi su prvi puta sletjeli na Mjesec 1969. godine u misiji pod nazivom Apollo 11. Navedenu misiju sproveli su Amerikanci koji su u navedenom razdoblju bili u jednom obliku natjecanja sa Sovjetskim Savezom. Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je zakoračio na mjesec, a ujedno je bio i zapovjednik na samoj misiji.
Vrati na pitanje
Globus
Prikaži odgovor
Globus je umanjeni i najvjerniji prikaz Zemlje.
Vrati na pitanje
Geografski polovi točke su na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os rotacije?
Prikaži odgovor
Geografski polovi su točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os i oni nose nazive prema stranama svijeta pa tako razlikujemo Sjeverni i Južni pol. Oni su jedine točke na Zemlji koji ne sudjeluju u rotaciji Zemlje.
Vrati na pitanje
Kako se zove prvi čovjek koji je obletio Zemlju?
Prikaži odgovor
Jurij Gagarin prvi je čovjek koji je obletio Zemlju 1961. godine. Gagarin je Zemlju obletio u svemirskom brodu pod nazivom \"Vostok 1\", ali ipak nije bio prvo živo biće lansirano u svemir. Pas Lajka, je 1957. godine prvo lansirano biće u svemir u letjelici \"Sputnjik 2\".
Vrati na pitanje
Oblik Zemlje
Prikaži odgovor
Zemlja ima oblik kugle, ali to nije pravilna kugla već sfera. Zemlja se zbog okretanja oko svoje osi spljoštila na polovima i ispupčila na ekvatoru.
Vrati na pitanje
Kako se naziva zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku?
Prikaži odgovor
Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.
Vrati na pitanje
Koliko iznosi površina planeta Zemlje izražena u četvornim kilometrima?
Prikaži odgovor
Površina Zemlje izražena u četvornim kilometrima iznosi 510 milijuna. S druge strane, opseg Zemlje iznosi oko 40 000 kilometara kvadratnih što je približno točno izračunao i sam otac geografije, Eratosten.
Vrati na pitanje
Zemljine polutke
Prikaži odgovor
Ekvator Zemlju dijeli na dva jednaka dijela koja nazivamo polutkama. S obzirom na ekvator razlikujemo sjevernu i južnu Zemljinu polutku.
Vrati na pitanje
Koja dva geografska pola razlikujemo na Zemlji?
Prikaži odgovor
Na Zemlji razlikujemo dva geografska pola, odnosno Sjeverni i Južni pol. Polovi su ujedno jedine točke na Zemlji koje ne sudjeluju u rotaciji Zemlje.
Vrati na pitanje
Prividno kretanje Sunca
Prikaži odgovor
Za Sunce se kaže da se prividno giba jer Sunce se ne okreće već se Zemlja okreće oko njega i oko svoje osi. Sunce se prividno giba od istoka prema zapadu jer se Zemlja rotira oko svoje osi od zapada prema istoku.
Vrati na pitanje
Što predstavlja razdoblje od jednoga dana?
Prikaži odgovor
Jedan dan predstavlja razdoblje koje je potrebno zemlji da napravi jedna okret oko svoje osi. S druge strane, jedan Zemljin okret oko Sunca traje 365 dana i 6 sati, a to se naziva Zemljinom revolucijom.
Vrati na pitanje