More

Slanost mora iskazuje se u mjernoj jedinici promil što nam govori o količini otopljene soli u 1000l vode. Prosjek svjetskog mora je 35 promila što bi značilo da u 1000l morske vode ima 35kg soli.

Faktori koji mogu utjecati na povećanje ili smanjenje saliniteta su količina padalina, dotok tekućica ili npr. količina isparavanja. Ukoliko je veće isparavanje količina soli će biti veća u vodi, a padaline i rijeke koje završavaju u moru mogu smanjiti salinitet.

Osnovna svojstva mora su: salinitet ili slanost, temperatura, boja i prozirnost.

Plima i oseka nazivaju se još mjesečevim mijenama. Plima i oseka u prosjeku se izmjenjuju dva puta na dan, ali ima područja u svijetu gdje to nije slučaj pa do njihove izmjene dođe jednom na dan.

Sva mora na svijetu imaju određena svojstva prema kojima se razlikuju. Četiri su osnovna svojstva mora, a to su: boja, prozirnost, temperatura i slanost.

Morske struje stalna su gibanja mora koja pokreću velike količine vode pod utjecajem vjetra i razlika u temperaturi mora. One nemaju početak ni kraj već se stalno kružno gibaju.

Oseka je jedna od dvije mjesečeve mijene. Oseka označava spuštanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Morske struje stalna su gibanja mora koja pokreću velike količine vode pod utjecajem vjetra i razlika u temperaturi mora. One nemaju početak ni kraj već se stalno kružno gibaju.

Valovi su oblik gibanja mora uzrokovan djelovanjem vjetra na morsku vodu. Sama veličina valova ovisi o brzini, trajanju i smjeru puhanja vjetra.

Korištenjem kemikalija, ispuštanjem otpadnih voda ili bacanjem smeća u vodu možemo onečistiti mora na Zemlji. Osim toga na onečišćenje mora mogu utjecati i kalvarije tankera koje imaju posljedice i na biljni i životinjski svijet koji zbog toga umire.

Morske struje s obzirom na temperaturu dijele se na tople i hladne. Tople morske struje donose topliju vodu i idu uglavnom od ekvatora, dok se hladne morske struje gibaju od polova pa nose i hladniju vodu.

Boja je jedno od svojstava mora, a ovisi o dubini mora, onečišćenju mora, morskom životu, boji neba,... Crveno more dobilo je ime prema crvenim algama, Žuto more prema boji nanosa koju nosi rijeka Huange He, Bijelo more po boji leda koji ga pokriva,...

Plima je jedna od dvije mjesečeve mijene. Plima označava izdizanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Prema razvedenosti obale mogu biti razvedene i nerazvedene. Razvedene su one obale koje imaju brojne otoke, uvale, zaljeve i poluotoke. Europa glasi kao najrazvedeniji kontinent gdje se prema razvedenosti ističe Norveška.

Sargško more je najprozirnije more na svijetu s prozirnošću od 66m. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa Sargaško more.

Sva mora na Zemlji povezana su u cijenu koja se naziva svjetskim morem. Najveće vodene površine na Zemlji nazivaju se oceanima, a razlikujemo pet oceana: Atlantski, Južni, Arktički, Indijski i Tihi ocean.

Morske mijene oblik su gibanja mora pod utjecajem Mjeseca. Osnovne mjesečeve mijene su plima i oseka koje se tijekom dana izmjene dva puta, svakih šest sati.

Karsko more nalazi se sjeverno od Sibira te se prema temperaturi svrstava u hladna mora. Jadransko more, Crveno more i Sredozemno more su s druge strane topla mora jer se nalaze i bliže ekvatoru gdje Sunce najviše zagrijava Zemlju. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedena mora.

More ne stoji kako neki krivo misle. More se giba i to na više načina. U gibanja mora ubrajamo: morske struje, morske mijene i valove.

Najstarija solana u Hrvatskoj je ona smještena na Stonu. Osim solane u Stonu, u Hrvatskoj imamo solane u Pagu i Ninu. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene hrvatske solane.

Sitni organizmi koji plutaju u vodi, a hrana su ribama nazivaju se planktonima. U hladnijim morima imamo veće količine planktona, a samim time i riba jer se one hrane istima.

Temperatura mora najviše ovisi o geografskoj širini, odnosno udaljenosti od ekvatora. Što su mora bliže ekvatoru ona će biti toplija jer ondje sunčeve zrake padaju okomitije u odnosu na ona mora koja su bliže polovima. Isto tako, povećanjem dubine opada temperatura vode jer se ona grije od Sunca.

Golfska struja jedna je od najpoznatijih morskih struja u svijetu, a prema temperaturi je topla. Zahvaljujući Golfskoj morskoj struji ne dolazi do smrzavanja dijelova Atlantskog oceana uz rubove Zapadne i Sjeverne Europe.

Slanost mora iskazuje se u mjernoj jedinici promil što nam govori o količini otopljene soli u 1000l vode. Prosjek svjetskog mora je 35 promila što bi značilo da u 1000l morske vode ima 35kg soli.

Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Primjeri tjesnaca su: Gibraltarska vrata između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, Beringov prolaz između Azije i Sjeverne Amerike, Bospor između Crnog i Mramornog mora, Engleski kanal između Atlantsko oceana i Sjevernog mora ili npr. Bab-el-Mandeb između Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Jadransko more je slanije u prosjeku od svjetskoga mora jer Jadransko more ima salinitet od 38‰ dok je salinitet svjetskog mora 35‰. Razmisli i pokušaj odgovoriti zašto Jadransko more ima veći salinitet u odnosu na prosjek svjetskoga mora.

Planktoni su sićušni organizmi koji plutaju u vodi i služe kao hrana ribama. Hladnija mora uglavnom imaju više planktona pa samim time i ribe.

Salinitet mora ili slanost mora predstavlja količinu otopljene soli u vodi. Morska voda ima različite otopljene minerale i soli u sebi, a najviše je one kuhinjske soli koja mu zapravo daje i slani okus.

Plima je naziv za izdizanje morske razine. S druge strane oseka je spuštanje morske razine.

Prozirnost mora jedno je od svojstava mora koje nam govori o vidljivosti u dubinu mora. Najveću prozirnost ima Sargaško more uz Atlantski ocean sa 66,5m dok je najveća prozirnost Jadranskog mora izmjerena zapadno od Dubrovnika i iznosi 56m.

Plima je naziv za izdizanje morske razine. S druge strane oseka je spuštanje morske razine.

Valovi su oblik gibanja mora uzrokovan djelovanjem vjetra na morsku vodu. Sama veličina valova ovisi o brzini, trajanju i smjeru puhanja vjetra.

Gibraltarska vrata povezuju Sredozemno more i Atlantski ocean. Na sjevernoj strani Gibraltarskih vrata nalaze se Španjolska i Gibraltar, a na jugu Ceuta i Maroko.

Morski prolazi ili tjesnaci dijelovi su svjetskog mora koji povezuju susjedna mora ili mora i oceane. Osim tjesnaca razlikujemo i morske kanale koji imaju istu funkciju kao tjesnaci, ali su nastali umjetnim putem.

More ima veliku gospodarsku važnost. Za početak služi nam kao izvor hrane, soli, nafte, plina,... Osim toga, more se koristi i za pomorski promet koji je najjeftiniji oblik prometa pa ima široku upotrebu. Ne treba zaboraviti niti turizam kao jednu od najrazvijenijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj.

Otranska vrata, Gibraltarska vrata i Dardaneli nastali su prirodnim putem pa se nazivaju tjesnacima ili morskim prolazima. S druge strane Sueski kanal umjetno je prokopan 1869. godine čime je uvelike skraćena ruta od Sredozemnog mora do Indijskog oceana.

Sredozemno more veliko je more između Afrike, Europe i Azije. Dio Sredozemnog mora je i Jadransko more, a samo Sredozemno more u prošlosti je bilo izuzetno važno jer se njime vršio veliki udio trgovine.

Engleski kanal, poznat i kao La Manche pomorski je prolaz koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. Najuži dio Engleskog kanala naziva se Dovreski prolaz, a naziv je dobio prema gradu Doveru koji se nalazi u Velikoj Britaniji.

Vjetar je glavni vanjski faktor koji utječe na stvaranje valova. Razmisli i pokušaj odgovoriti kako povećanje brzine vjetra utječe na visinu valova.

Secchijev disk instrument je kojim se mjeri prozirnost mora. Usporedbe radi, najprozirnije more na svijetu je Sargaško more gdje prozirnost seže do čak 66m, a s druge strane Jadransko more ima prozirnost od 22-33m.