Jadransko more

Jadransko more je slanije u prosjeku od svjetskoga mora jer Jadransko more ima salinitet od 38‰ dok je salinitet svjetskog mora 35‰. Razmisli i pokušaj odgovoriti zašto Jadransko more ima veći salinitet u odnosu na prosjek svjetskoga mora.

Morske mijene ne stvaraju veliku razliku u visini jadranskog mora te se uglavnom razlike u visini do pola metra. Razlika u visini mora uzrokovana morskim mijenama je veća na sjeveru o odnosu na jug.

Morske mijene ne stvaraju veliku razliku u visini jadranskog mora te se uglavnom razlike u visini do pola metra. Razlika u visini mora uzrokovana morskim mijenama je veća na sjeveru o odnosu na jug.

Otranska vrata su morski prolaz koji povezuje Jadransko i Jonsko more. Osim što povezuje navedena mora Otranska vrata su važna za izmjenu vode u Jadranskom moru i omogućuju ulazak toplih morskih struja u Jadran.

U Jadranskom moru proglašeno je šest područja zaštite dobrog dupina. Oni su ugrožena vrsta u Jadranu, a ljudi ih ugrožavaju motornim plovilima, onečišćenjem i zagađenjem mora, pretjeranim izlovom ribe, izmjenama njihova prirodnog staništa,...

Uz istočnu obalu teku tople morske struje, dok uz talijansku obalu teku hladne morske struje. Razlog zašto uz talijansku obalu teku hladne morske struje možemo naći i u tome što se ondje hladna rijeka Po ulijeva u Jadransko more i time snižava temperaturu mora, ali svakako treba uzeti i utjecaj geografske širine na temperaturu mora.

Jadransko more ima veliku prozirnost od oko 30m u prosjeku. Ona se povećava od obale prema pučini i od sjevera prema jugu, a najveća prozirnost zabilježena je zapadno od Dubrovnika, a iznosi 56m.

Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije desilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora.

Jadransko more u odnosu na svjetsko more je iznadprosječno slano more s 38 promila. Sjeverni dio Jadranskog mora zbog ulijevanja rijeka ima manji salinitet u odnosu na južni dio mora.

Valove u Jadranskom moru stvaraju bura i jugo, a zimi i maestral. Jugo kako puše s mora na kopno stvara najveće valove na istočnoj strani Jadranskog mora.

Jadransko more dio je Sredozemnog mora te čini njegovih 5% površine. Pruža se u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok i dugačko je oko 870km, a široko oko 160km.

Jadransko more ima veliku prozirnost od oko 30m u prosjeku. Ona se povećava od obale prema pučini i od sjevera prema jugu, a najveća prozirnost zabilježena je zapadno od Dubrovnika, a iznosi 56m.

Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije dogodilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora.

Tanker je vrsta broda koja služi za prijevoz tekućeg prometa. Tankeri mogu izazvati velika onečišćenja mora ukoliko dođe do kvarova ili potonuća istih jer prevoze teret koji se brzo širi i teško uklanja iz vode.

Glavna gospodarska djelatnost u Hrvatskoj je turizam. Istraži i navedi koliko je međunarodnih turista posjetilo Hrvatsku 2019. godine te kolika je bila njihova potrošnja.

Hrvatska zbog svog položaja na Jadranskom moru razvila je niz morskih luka. Tako treba izdvojiti onu u Splitu koja je najprometnija luka po broju prevezanih turista, a ona u Rijeci može se pohvaliti kao najprometnija luka za teretni promet. Osim ove dvije spomenute luke treba izdvojiti i one u Puli, Zadru, Šibeniku, Pločama i Dubrovniku.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Korištenjem kemikalija, ispuštanjem otpadnih voda ili bacanjem smeća u vodu možemo onečistiti mora na Zemlji. Osim toga na onečišćenje mora mogu utjecati i kalvarije tankera koje imaju posljedice i na biljni i životinjski svijet koji zbog toga umire. Jadransko more onečišćenje prima i iz rijeke Po koja donosi otpadne vode iz industrijskih pogona sjeverne Italije.

Ploče su hrvatska luka smještena na ušću Neretve u Jadransko more. Osim Ploča u Hrvatskoj su još značajne pomorske luke: Split, Rijeka, Pula i Dubrovnik. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene hrvatske pomorske luke.

Morske struje s obzirom na temperaturu dijele se na tople i hladne. Tople morske struje donose topliju vodu i idu uglavnom od ekvatora, dok se hladne morske struje gibaju od polova pa nose i hladniju vodu.

Tanker je vrsta broda koja služi za prijevoz tekućeg prometa. Tankeri mogu izazvati velika onečišćenja mora ukoliko dođe do kvarova ili potonuća istih jer prevoze teret koji se brzo širi i teško uklanja iz vode.

Jadransko more ima veliku prozirnost od oko 30m u prosjeku. Ona se povećava od obale prema pučini i od sjevera prema jugu, a najveća prozirnost zabilježena je zapadno od Dubrovnika, a iznosi 56m.

Sredozemna medvjedica jedan je od rijetkih morskih sisavaca koji živi u Jadranskom moru. Poslužila je i kao ideja za maskotu Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine - Adrianu.

Prstac je morska školjka koja živi u stijenama. Prstaci se smatraju delikatesom, a zbog njihovog pretjeranog izlova i načina lova (razbijanje stijena dinamitom) od 1995. godine je njihov izlov zabranjen.

Boja je jedno od svojstava mora, a ovisi o dubini mora, onečišćenju mora, morskom životu, boji neba,... Za Jadransko more se govori kako je modro, a ta boja potječe od neba zbog refleksije svjetlosti.

Hrvatska je obala razvedena. To znači da Hrvatska obala ima veliki broj otoka, poluotoka, zaljeva, otočića, hridi,...

Rijeka Po jedan je od najvećih onečišćivača Jadranskog mora. Spomenuta rijeka još se naziva i Pad, a svoje ušće ima u blizini turistički atraktivnog grada Venecije.

Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka su države koje imaju izlaz na Jadransko more. Potraži navedene države uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Jadransko more u odnosu na svjetsko more je iznadprosječno slano more s 38 promila. Sjeverni dio Jadranskog mora zbog ulijevanja rijeka ima manji salinitet u odnosu na južni dio mora.

Jadransko more dio je Sredozemnog mora te čini njegovih 5% površine. Pruža se u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok i dugačko je oko 870km, a široko oko 160km.

Jadransko more svrstava se u topla mora. Preko ljeta temperature se kreću između 22-25°C, a zimi između 9-14°C. Sjeverni dio Jadranskog mora je hladniji, dok je južni dio dublji i topliji.

Jugo je vjetar koji stvara najveće valove u Jadranskome moru. Jugo je inače jugoistočni vjetar koji puše s mora na kopno i donosi vlagu prema kopnu.

Sredozemna medvjedica jedan je od rijetkih morskih sisavaca koji živi u Jadranskom moru. Poslužila je i kao ideja za maskotu Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine - Adrianu.

Jadransko more svrstava se u topla mora. Preko ljeta temperature se kreću između 22-25°C, a zimi između 9-14°C. Sjeverni dio Jadranskog mora je hladniji, dok je južni dio dublji i topliji.

More ima veliku gospodarsku važnost. Za početak služi nam kao izvor hrane, soli, nafte, plina,... Osim toga, more se koristi i za pomorski promet koji je najjeftiniji oblik prometa pa ima široku upotrebu.

Morske struje s obzirom na temperaturu dijele se na tople i hladne. Tople morske struje donose topliju vodu i idu uglavnom od ekvatora, dok se hladne morske struje gibaju od polova pa nose i hladniju vodu.

Uz istočnu obalu teku tople morske struje, dok uz talijansku obalu teku hladne morske struje. Razlog zašto uz talijansku obalu teku hladne morske struje možemo naći i u tome što se ondje hladna rijeka Po ulijeva u Jadransko more i time snižava temperaturu mora, ali svakako treba uzeti i utjecaj Coriolisove sile i geografske širine na temperaturu mora.

Prstac je morska školjka koja živi u stijenama. Prstaci se smatraju delikatesom, a zbog njihovog pretjeranog izlova i načina lova (razbijanje stijena dinamitom) od 1995. godine je njihov izlov zabranjen.

Jadransko more dobilo je ime po talijanskom gradiću Adriji. Grad Adrija imao je veliku pomorsku važnost pa su grčki geografi prema njemu nazvali i more.

Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije dogodilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora i došlo je do potapanja nekih dijelova kopna pri čemu se nastali otoci i poluotoci.