Geografska karta

Zrakoplovi su prijevozna sredstva koja se najčešće koriste pri snimanju potrebnom za izradu geografskih karata. Snimanje iz zraka se izvodi mjernom kamerom, a naziva se aerofotogrametrijsko snimanje. Nakon aerofotografskog snimanja snimci se obrađuju pomoću računala te se dobivaju podatci koji služe za izradu karata.

Ljudi su u prošlosti zbog nedostatka informacija i nepostojanja tehnologije crtali karte prema vlastitom nahođenju. Prve karte su nastale tako da su kartografi obilazeći mjesta kojima su se kretali ucrtavali na papir i tako su nastale prve izvorne karte.

Sve geografske karte nakon nekog vremena postanu zastarjele i netočne. Svijet se mijenja, grade se nove prometnice, zgrade, naselja, mijenja se priroda, a samim time stare karte postaju zastarjele i netočne.

Na geografskim kartama gornji rub karte uvijek prikazuje sjever, što bi značilo da donji rub prikazuje jug. Istok se nalazi uz desni rub karte, a zapad uz lijevi rub karte.

Geografska karta ili zemljovid naziv je pojednostavljene (generalizirane) i umanje slike nekog dijela Zemljine površine prikazane na ravnoj plohi. Sve geografske karte dijele se na topografske i tematske ovisno o sadržaju koji prikazuju.

Izrada geografske karte složen je posao, a prikupljanje podataka prvi je korak pri izradi geografske karte. Karta je dvodimenzionalni, geometrijski pouzdan prikaz trodimenzionalnog prostora. Znanost i umjetnost izrade karata naziva se kartografija, a kartografi su stručnjaci koji se bave izradom karata.

Geografska karta je ravna jer je to zapravo ravni papir na kojemu je prikazana površina Zemlje ili neki dijelovi površine Zemlje. Zbog preslikavanja okrugle Zemlje na ravni papir dolazi do određenih pogrešaka pa zbog toga možemo reći kako niti jedna karta nije točna.

Snimkama iz satelita i zrakoplova dobiva se najveći dio podataka koji se koriste u izradi geografskih karata. Proces izrade karata napredovao je primjenom novih tehnologija, najvažnije su satelitske snimke. Prema nekim podatcima trenutno oko Zemlje kruži čak 3000 satelita koji bilježe podatke o Zemlji i svemiru.

Kartografi su stručnjaci koji se bave izradom geografskih karata. To znači da znanost koja se bavi proučavanjem i izradom geografskih karata naziva kartografijom.

Kartograf je osoba koja se bavi izradom geografskih karata.

Globus je najvjerniji prikaz Zemljina oblika i površine koji poznajemo. Ponovimo, globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje. Karta ne može biti najvjerniji prikaz Zemlje jer se prilikom preslikavanja okrugle Zemlje na ravnu plohu desi niz pogrešaka.

Kartografi su stručnjaci koji se bave izradom geografskih karata. Jedni od najvažnijih kartografa su Johannes Frischauf, austrijski kartograf s kraja 19.st. koji je opisao hrvatske planine, R. von Tobias Österreicher, zaslužan za kartografska i hidrografska mjerenja Jadrana.

Geografska karta ili zemljovid predstavlja umanjeni i pojednostavljeni prikaz Zemlje na ravnoj plohi.

Globus je najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje. Zašto je baš globus najvjerniji prikaz Zemlje? Zbog toga što su na njemu očuvani kutovi i udaljenosti, a prikazan je i okrugao oblik same Zemlje što na geografskim kartama nikako nije moguće ostvariti. Sami globusi nisu toliko često u uporabi zbog toga što su nezgrapni za raditi mjerenja, veliki su pa ih je teško i skladištiti, skupi su te im je sama izrada dugotrajna.

Danas je proces izrade geografskih karata u odnosu na prošlost daleko jednostavniji jer se koriste računala, a i same geografske karte su točnije. Za početak je potrebno prikupiti podatke za izradu geografskih karata, zatim te podatke treba analizirati, a tek onda je moguća njihova vizualizacija odnosno izrada karata.

Niti jedna geografska karta nije u potpunosti točna jer jer gotovo nemoguće okruglu Zemlju precrtati na ravnu plohu. Tako ćemo često na geografskim kartama svijeta vidjeti kako je Grenland veći od Europe ili Antarktika od Afrike što u stvarnosti nije niti približno tako. Osim toga problem je preslikati udaljenosti i površine s kugle na ravnu plohu i zbog toga dolazi do pogrešaka na geografskim kartama.

Kartografija je znanost koja se bavi izradom geografskih karata.

Prve geografske karte su bile takozvane izvorne. Ljudi kako su putovali tako su ucrtavali ono što vide ili ono što im je u tome trenutku bilo bitno i tako su nastajale prve geografske karte.

Globus je najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje. Zašto je baš globus najvjerniji prikaz Zemlje? Zbog toga što su na njemu očuvani kutovi i udaljenosti, a prikazan je i okrugao oblik same Zemlje što na geografskim kartama nikako nije moguće ostvariti. Sami globusi nisu toliko često u uporabi zbog toga što su nezgrapni za raditi mjerenja, veliki su pa ih je teško i skladištiti, skupi su te im je sama izrada dugotrajna.

Geografska karta ili zemljovid naziv je pojednostavljene (generalizirane) i umanje slike nekog dijela Zemljine površine prikazane na ravnoj plohi. Sve geografske karte dijele se na topografske i tematske ovisno o sadržaju koji prikazuju.

Većina pouzdanih karata sadrži tekst na vrhu, dakle sjever se nalazi na vrhu lista. Karte na kojima se sjever ne nalazi na vrhu su polarne karte i dimaksionske karte. Europske srednjovjekovne T i O karte poput Herefordske karte svijeta imaju središte u Jeruzalemu te istok na vrhu, a ne sjever kako je to danas u praksi.